• Zajednička fotografija članova društva snimljena prigodom svečanog otvorenja novog vatrogasnog doma, 22.4.2017.
    • Načelnik općine Tomislav Marijanović i pomoćnik ministrice Dragan Jelić otvorili novi vatrogasni dom, 22.4.2017.
    • Dan otvorenih vrata Ureda predsjednice RH, 20.2.2016.
    • Detalj sa svečane sjednice povodom obilježavaja 90. obljetnice rada - 13.9.2015.
    • Zajednička fotografija od 23.8.2015
    • Novi vatrogasni dom-ovaj projekt se provodi uz financijski doprinos Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU
    • Načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice mr. Željko Popović na 89. skupštini društva, 29.3.2014.
    • GVZ Slavko Tucaković i ravnatelj DUZS-a Jadran Perinić u općini Donji Andrijevci, 14.11.2013.
    • Zaprešić, 13.10.2013.
    • Prezentacija Holmatro alata
Vatrogasna zajednica

Kontakt informacije

DVD Donji Andrijevci
Posavska 24C
35214 Donji Andrijevci
OIB: 55771236701

Predsjednik: 091/1444-505
Zapovjednik: 091/1444-532
info@dvddonjiandrijevci.hr
Lokacija DVD Donji Andrijevci Opširnije

Statistika posjećenosti

Danas: 6
Jučer: 3
Ovaj tjedan: 45
Ovaj mjesec: 129
Ukupno: 17961
Opširnije

Korisni linkovi

Nesretan slučaj?

U slučaju požara, prometne nesreće ili neke druge nezgode ljudi od šoka ili u panici ne znaju što učiniti, važno je ostati priseban i tražiti pomoć.
Hitni slučaj, 112? Hitni slučaj, 112?

Zadnje intervencije

Požar dimnjaka

Požar dimnjaka

Kako je sezona grijanja u nas već u poodmakloj svojoj fazi, a jedan od bitnih energenata za zagrijavanje prostora je drvo. Osobito u zadnje vrijeme, sve veći broj kućanstava ponovno se vraća „tradicionalnom“ načinu grijanja na drva, budući da cijena prirodnog plina je unazad nekoliko godina porasla i više od nekoliko puta, a plin ostaje kao alternativa u prelaznim periodima. Jedan od bitnih elemenata sustava grijanja je dimnjak, inače jedan do čestih uzročnika požara kako u domaćinstvu tako i u industriji. S obzirom, da sam nedavno i sam imao priliku svjedočiti zapaljenju dimnjaka, ali kako je vlasnik kuće na vrijeme uočio, o posljedicama smo mogli samo nagađati, jer se je u susjednoj prostoriji nalazio kauč pun perja prislonjen na zid dimnjaka. Kako u zadnje vrijeme imamo čestu priliku čitati o požarima uzrokovani zbog neispravnosti dimnjaka, a i često gušenje ugljičnim monoksidom, imao sam potrebu napisati ovaj članak.

Treba podsjetiti da najveći broj požara nastaje u prvom dijelu sezone grijanja, kada su i najvidljivije posljedice lošeg (ili nikakvog) održavanja postojeće instalacije i to prije svega - dimnjaka. Dok se u industriji kako-tako još i vodi računa o odvodu dima, jer se za nepoštovanje određenih propisa snose sankcije, kod privatnih objekata je sve ostavljeno na savjesti samih korisnika, za nepoštivanje propisa niko ne odgovara, a presudnu ulogu odigra tehnička kultura i obrazovanje našeg stanovništva. I u ovom području srećemo dvije krajnosti. Dok neki godinama ne čiste dimnjake, drugi pak to čine više puta tokom godine (nažalost takvih je mnogo manje). Kao i uvijek, prava mjera se nalazi negdje između.

Iskustva su pokazala da je dimnjak najbolje čistiti prije i na kraju sezone grijanja. U ovisnosti od vrste goriva (ogrijeva) možda će postojati potreba da se dimnjak čisti i u toku same sezone grijanja. Na ovaj način bi se izbjegli mnogi banalni, bespotrebni požari na stambenim objektima. Ukoliko se još i izgradnja dimnjaka vrši po propisu, onda je mogućnost požara nastalog zbog dimnjaka praktično eliminirana. Ali to u praksi i u životu često nije slučaj.

Smetnje u funkcioniranju dimnjaka mogu nastati zbog:

  • Nepovoljne razlike u temperaturi (vanjski zrak topliji od plinova nastalih izgaranjem)
  • Nepovoljne struje vjetrova – loša toplinska izolacija dimnjaka
  • Neodgovarajuća visina dimnjaka
  • Neodgovarajući presjek dimnjaka
  • Nepravilno održavanje i čišćenje
  • Hrapava unutarnja stjenka dimnjaka (dimnjaci zidani sitnom ciglom)

Na požare dimnjaka otpada skoro 20% od ukupnog broja požara, sa ne tako zanemarivim štetama. Osim toga sa požarima dimnjaka dolazi i do čitavog niza drugih štetnih posljedica. U prvom redu, takvi se požari često prošire na čitave objekte, praćeni velikim materijalnim štetama, brojnim povredama i ljudskim žrtvama, što je još i najteže. Povrh svega, porodica ostaje bez imovine i krova nad glavom i to u vrlo lošim vremenskim prilikama.

Kao što je već napomenuto, požari često nastaju uslijed nepropisne i nepravilne izgradnje dimnjaka. Nedovoljan presjek dimovodnih kanala - dimnjaka, nedovoljnog propuha u dimnjaku, čak i nepravilno namještanje i priključivanje ložišnih uređaja na dimnjake su rizični faktori koji se često sreću. Također i preopterećenost, odnosno priključivanje većeg broja ložišta od predviđenog, mogu izazvati požar dimnjaka.

Jednim savjesnim odnosom prema vlastitom domaćinstvu, čak i jedna neobavezna vizualna kontrola dimnjaka prije početka sezone grijanja, bila bi dovoljna da prilično smanji rizik od požara. Pojava koja se često sreće na našim prostorima, a karakteristika je starijih gradnji, je da se noseće krovne grede zazidaju u dimnjak radi veće stabilnosti, zaboravljajući da pri tome ugrožavaju osobnu sigurnost. Požari ovakvih konstrukcija su vrlo česti. U dimnjak se NE SMIJE ništa stavljati ili zazidavati. Također se nipošto ne smije naslanjati ili odlagati bilo kakav materijal pored dimnjaka, a to je opet česta pojava u seoskim domaćinstvima kada se čitava ljetina odlaže pod krov, odnosno pored dimnjaka, pušnica i sl. Kod izgradnje dimnjaka mora se voditi računa da bude izveden nepropusno tj. da se onemogući izlaz dima, čađi i iskri. Naročitu pažnju posvetiti izolaciji dimnjaka od drvene međukatne i krovne konstrukcije. Izolacija se izvodi nezapaljivim materijalom širine najmanje 20 cm. Ovo posebno dobija na značaju kada su u pitanju laki plafoni, pravljeni od trske. Pri dnu dimovodnog kanala se ostavljaju otvori za čišćenje koji se nepropusno zatvaraju od dvostrukog lima ili betona. Bolje je zatvarati limom jer se beton lakše oštećuje i razbija, pa se stoga javlja i veća opasnost od požara.

Presjeku dimovodnog kanala se posvećuje posebna pažnja. Još kod projektiranja, presjek dimnjaka potrebno je predvidjeti proračunom, nikako ne "od oka" jer od ispravnog presjeka za određeni broj i vrstu ložišta, zavisi odgovarajući propuh i ispravno funkcioniranje dimnjaka.

Priključci između dimovodnog kanala i cijevi moraju biti propisno izvedeni. Na istom dimnjaku, ne smiju na istoj visini biti postavljena dva priključka. Njihov međusobni razmak mora biti najmanje 30 cm kako se ne bi remetio uzgon i funkcija dimnjaka. Na jedan vertikalni kanal presjeka 14x14 cm može se priključiti najviše dva ložišta.

Materijal od kojeg se izrađuju dimnjaci mora biti negoriv, nepropustan za plinove, otporan na kemijsko djelovanje plinova, glatkih stjenki, čvrst i dobar toplinski izolator.

Priključak između dimovodnog kanala i cijevi se mora nepropusno izvesti. Kod izvođenja dimnjaka na ulazima u dimovodni kanal se ugrađuju rukavci tzv "rozete". Kada je dimnjak van upotrebe zatvaraju se poklopcima od lima.

Da bi se odstranilo štetno djelovanje strujanja vjetra, na dimnjake se postavljaju dimovuci. Vjetar ima znatan utjecaj na propuh i funkcioniranje dimnjaka, a zavisi od podneblja i lokalnih prilika. On se odbija od raznih krovnih i zidnih površina i kad nailazi na druge prepreke dovodi do smetnji na propuhu, a često i do požara. Po obliku, okrugli dimovodni kanali su pogodniji zbog manjih otpora zračnog strujanja tzv. propuha. Čađ se onda manje zadržava a čišćenje je lakše.

Debljina zida ima također značajnu ulogu na funkcioniranju dimnjaka. U dimnjaku je bolji propuh kada je vanjska temperatura manja od unutrašnje. Tada se dim brže kreće prema gore. Zbog toga dimnjaci sa debljim zidom ili dobrom izolacijom, mnogo bolje obavljaju svoju funkciju. Visina dimnjaka ima također značajnu ulogu za funkcioniranje istog. Što je dimnjak viši to će i propuh biti bolji. Ali pri tom ne treba pretjerivati. Pretjerani propuh dovodi do bržeg sagorijevanja goriva u ložištu a to dovodi do povećanog zagrijavanja materijala od koga je dimnjak napravljen. Nastaju oštećenja, pukotine kroz koje izlaze iskre, dim, čađ, često i sama vatra. Ako imamo zapaljivu konstrukciju ili odložen zapaljiv materijal, eto požara… Osim toga prejak propuh može da povuče i izbaci u okolinu iskre, upaljeni papir i druge gorive čestice koje lako izazivaju požar. Nasuprot tome, mali ili nedovoljni propuh može biti štetna, pošto dolazi do nepotpunog sagorijevanja čestica koje se lijepe na zidove dimovodnog kanala. S vremenom ga sužavaju ili potpuno zatvaraju, zbog čega dolazi često i do samozapaljenja. Količina čađi ovisiti će i od vrste goriva koje se koristi. Minimalna visina dimnjaka iznosi 5-7 m za dimnjake za ložišta na kruta i tekuća goriva, te 3-5 m zadimnjake na plinska ložišta.

Dimnjake moramo redovno održavati, čistiti i provjeravati, često i vizualno, više puta tokom upotrebne odnosno sezone grijanja. Samo tako ćemo djelovati preventivno i smanjiti mogućnosti izbijanja požara.

Požar dimnjaka i gašenje

Požar je svako nekontrolirano gorenje, a za posljedicu može imati materijalnu štetu i ljudske živote. Pravilnim ponašanjem, tj. pridržavanjem određenih pravila požar se može izbjeći, a pravovremenim uočavanjem požara i ranim početkom gašenja šteta koju uzrokuje može se smanjiti na minimum.

Požari dimnjaka su vrlo česti. Kod požara dimnjaka dolazi do zapaljenja čađe u dimovodnom kanalu. Čađa je po svom sastavu pretežno čisti ugljik. Požar dimovodnog kanala, sam po sebi ne predstavlja opasnost. Ako je dimnjak kvalitetno napravljen i ako je ispravan, nakupljena čađ u dimovodnom kanalu će izgorjeti bez posljedica, te će dimnjak ostati čist.

Opasnosti kod požar dimnjaka prijete od:

  • Let iskri – iz grla dimnjaka iskre lete po krovu i na okolni zapaljivi materijal što može uzrokovati zapaljenje.
  • Zagrijavanje zidova – dolazi do prijenosa topline kroz zidove kojim je obzidan dimovodni kanal. Ako su na takve zidove naslonjeni zapaljivi materijali (drvo, papir, perje ili sl.) može doći do zapaljenja i širenja požara na okolni prostor.
  • Prijenos požara na građevinske elemente zgrade – kod nepravilno izvedenih dimnjaka (stare zgrade) često je moguće naići na grede koje prolaze kroz dimovodni kanal. Dolazi do zapaljenja tih reda i prijenosa požara na krovište i/ili međukatnu konstrukciju.
  • Pucanje dimnjaka – uzrok tome je vrlo visoka temperatura koja se razvija kod zapaljenja čađe u dimovodnom kanalu )i do 1000 ºC). Dolazi do pucanja zida kojim je obzidan dimovodni kanal i samog dimovodnog kanala.

Pokazatelji da je došlo do požara dimnjaka:

  • Karakterističan zvuk koji dolazi iz dimnjaka, poput glasnog huktanja.
  • Jako zagrijani zidovi kojima je obzidan dimovodni kanal.
  • Let iskri iz grla dimnjaka.
  • Karakterističan miris paleži.

U slučaju da je došlo do požara dimnjaka potrebno je nazvati vatrogasce na 193 ili Centar 112. Prigušiti otvore za zrak na ložištu kako bi smanjili gorenje i postupno gasiti ložište. Ne ulijevajte naglo vodu u peć jer bi moglo doći do naglog razvoja pare što može uzrokovati opekline i do pucanja peći uslijed nagle promjene temperature.

Tekst: Dražen Markovac, dipl. ing.



Vremenska prognoza Donji Andrijevci
Obavijest
Poruka je uspiješno poslana!
U redu