Jučer u 20,20 sati Centar 112 Slavosnki Brod uzbunio je andrijevačku vatrogasnu postrojbu zbog požara strništa na "Biđevima" neposredno uz međunarodni cestovni koridor Vc (kod odmorišta Andrijevci). Na požar je izašlo 8 vatrogasaca koji su intervenirali nepuna dva sata s dva vatrrogasna vozila a opožarena površina iznosila je oko 3,5 ha. Zašto je paljeljenje strništa nakon žetve najštetniji, najrizičniji i najgluplji način manipulacije sa slamom nakon žetve pročitajte u daljnjem savjetu: "Iza skidanja usjeva na oranicama nikako ne bi trebalo zanemariti i režim obrade koja slijedi, to će naravno ovisiti o narednoj kulturi. Jedna od neizostavnih i glavnih mjera u tehnologiji ratarenja u ljetnom periodu je tzv. prašenje strništa. No prije samog prašenja strništa, postavlja se pitanje slame. Dva su glavna načina manipulacije sa slamom na njivi: 1.zaoravanje ili 2. odvoženje s njive i daljnje korištenje slame, najčešće kao prostirke u stočarstvu. Na žalost prisutan je i treći način, iako u vrijeme žetve zabranjen, a to je paljenje strništa. To je najštetniji, najrizičniji i najgluplji mogući način koji svakako treba prekrižiti. Razlog takvom gospodarenju leži u nekoliko činjenica: specijaliziranost ratarskih gospodarstava s malim udjelom stočarske ili bez te proizvodnje gdje slama niti nije potrebna na gospodarstvu te kombajniranja kombajnima koji nemaju sječku ili tarup za usitnjavanje slame. Slama ostaje u otkosima i takvu je nemoguće zaorati. Šibica rješava problem, međutim potencijalni rizici su ogromni: izazivanje požara, spaljivanje susjenih kulturnih vrsta, što nije rijedak slučaj, te značajni gubici organske mase koja se može stvoriti zaoravanjem, a svakako ne treba zanemariti ni ekološki faktor". Cijeli tekst vezan za ljetnu obradu nakon žetve pročitajte na web stranici Savjetodavne službe - Ljetna obrada nakon žetve.